• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • Naslovnica
  • Hrvatska
  • Srbija

Poezija.info

hrvatska poezija

  • Naslovnica
  • Pjesnici
Književnost.hr traži autore voljne objaviti svoje književne radove! 

Fran Galović

Fran Galović

Fran Galović spada među najznačajnije pjesnike dijalektalne poezije Hrvatske. Analogijske pjesme pisao je na kajkavskom jeziku od čega su najpoznatije bile “Jesenski veter, “Crn-bel” i “Kostanj” dok je od pjesama napisanih na štokavskom narječju najpoznatija pjesma “Childe Harold”. Bit u njegovim pjesmama pronalazimo u motivima koji nam prenose njegovu vječnu težnju za nečim, ljubav i žudnju za zavičajem te njegov skriveni strah od prolaznosti.

Pjesme

  • A porta inferi
  • Childe Harold
  • Crn-bel
  • Griješna ljubav
  • Grozdje
  • Izgubljeni sin
  • Jesenski veter
  • Jutro
  • Klet
  • Kopači
  • Kostanj
  • Kum Martin
  • Lampion
  • Lastavice
  • Lepa Kata
  • Lutnja
  • Međaš
  • Mesečina
  • Mojemu ocu
  • O ponoći…
  • Opsjena
  • Ovidije
  • Padova
  • Pesma z drugoga brega
  • Pieta
  • Plavo nebo
  • Pod breskvami
  • Pod orehom
  • Pozdravlenje
  • Pred večer
  • Predvečerje
  • Proljetna pjesma
  • Ravenna
  • Stari grad
  • Tragedija
  • Tužni pejzaž
  • V mraku
  • V trsju
  • Venecija
  • Vicenza
  • Višnje
  • Zaboravljeni perivoj
  • Zavodnik
  • Zrcalo
  • Zvijezda Večernjica

Biografija

Fran Galović je hrvatski književnik, pjesnik, dramatičar, pripovjedač i kazališni kritičar koji je stvarao u razdoblju druge moderne koja djeluje od 1908. do 1914. godine. Rođen je 20.7.1887. godine u Koprivnici od majke Dore, rođene Jadanić i oca Stjepana, imućnog seljaka. Bio je jedini sin u obitelji Galović.

1894. godine upisao je pučku seosku školu u Peterancu koju je završio kao odličan učenik 1898. godine. Te iste godine upisuje Donjogradsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1906. godine.

Nakon završene srednje škole, školovanje nastavlja na Sveučilištu u Zagrebu gdje je upisao slavistiku. Hrvatski jezik je upisao kao glavni, a klasičnu filologiju (grčki i latinski jezik) kao drugi predmet. S početkom studija, preselio se stricu Josipu Galoviću u Ilicu 176 u Zagrebu gdje je ostao sve do odlaska u rat.

U književnosti se javlja još za vrijeme studija. 11.10.1903. godine pod pseudonimom Hrvatski đak, napisao je pjesmu “U spomen” u čast otkrivanja spomenika Ante Starčevića u zagrebačkim Šestinama.

Galović je pripadao liberalnopravaškom, mladohrvatskom pokretu zbog čega je sudjelovao i u đačkom štrajku. Zbog sudjelovanja u đačkom štrajku protiv bana Raucha, školovanje je 1908. godine morao nastaviti izvan Hrvatske. Tako četvrti semestar pohađa u Pragu.

U razdoblju od 1908. do 1909. godine, također za vrijeme studija, bio je i pokretač i urednik Mlade Hrvatske, pravaškog glasila.

1909. godine javio se dobrovoljno u vojsku u Sisku, kao pričuvni kadet pješačke pukovnije.

1913. godine završio je studij klasične filologije, a u travnju 1914. godine završio je i studij hrvatskog jezika.

Bio je aktivist Hrvatske stranke prava koja je do početka Prvog svjetskog rata zastupala tezu o stvaranju Hrvatske preuređenjem Habsburške Monarhije.

Nakon što je 1913. godine završio studij klasične filologije, postao je namjesni učitelj u II. Realnoj gimnaziji u Zagrebu.

Galović je pisao drame, od kojih je najpoznatija bila “Tamara” napisana 1907. godine, zatim kritike, novele i zbirke pjesama. Za života je osim “Tamare”, 1913. godine napisao zbirku pjesama “Četiri grada”, pripovijesti “Začarano ogledalo” koje je napisao te iste godine te “Ispovijed” 1914. godine.

Njegova književna dijela značajna su po tome što odišu i znanstvenom fantastikom. Glavna obilježja njegovog pisanja su raznolikost, maštovitost, svestranost i strast.

S početkom Prvog svjetskog rata, mobiliziran je u Austro-ugarsku vojsku na srpsko bojište. Bio je pričuvni kadet 27. domobranske pješačke pukovnije u koju je upućen iz Siska.

No, već te iste godine, u jesen 1914. godine, s prvim napadima na Srbiju, pogiba u 27. godini. Poginuo je 26.10.1914. godine između 10 i 11 sati, hicima iz strojne puške na srpskom bojištu u Mačvi, pored sela Radenković, s činom zastavnika.

No, iako većina vjeruje da je Fran Galović poginuo u ratu, postoje sumnje da je izvršio samoubojstvo. Naime, nekoliko sati prije pogiblje, Galović je Milanu Ogrizoviću napisao pismo u kojem je stajalo:

“Moj dragi, još te jednom pozdravljam. Jutro je i u 10 sati trebamo navaliti. Sunce je, nedjelja i divno, toplo jutro. Čovjek bi čisto poželio umrijeti u ovako sunčan dan. Reci Santissimi da se pomoli za upokoj duše moje, ako me više ne bude.”

Stoga, ne zna se sa sigurnošću je li Fran Galović u slučajnom okršaju pogođen u srce ili je namjerno izašao na čistinu i stajao tako kao meta. Iako se u ratu borio protiv Srba i bio je naklonjen hrvatskim pravašima, nikada nije mrzio Srbe. A tome najbolje ide u prilog dopisnica koju je jednom prilikom poslao s bojišta:

“Jučer sam se sastao sa jednim srbijanskim oficirom. Njegova rojna pruga je nasuprot mojoj. Zato smo se svejedno rukovali i sasvim prijateljski debatirali. Kavalirski suparnici!”[

Pokopan je 31.10.1914. godine na Mirogoju u Zagrebu.

Sve ostala njegova dijela bila su neobjavljena, a objavio ih je posthumno u desetak knjiga Julije Benešić. Radi se o različitim žanrovskim opredijeljenima kao što su drame, pjesme, prozni radovi, prijevodi, pisma i kritike, a osim toga ostavio je velik broj književnih nacrta te bilježnicu u koju je zapisivao svoje posjete kazalištu.

Najpoznatija zbirka pjesama Frana Galovića izdana je posmrtno 1925. godine pod nazivom “Z mojih bregov”.

Svoju kreativnost Fran Galović je izrazio različitim književnim žanrovima, a iza sebe je ostavio golem opus nakon samo jedanaest godina književnog rada nakon čega je njegov život iznenada prekinut. Po književnom radu i šarolikosti, podsjeća na Ivana Goran Kovačića, Augusta Šenou te Eugena Kumičića.

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Izbor iz poezije

Pesma z drugoga brega

Fran Galović

Tam dole samo šume se plave, Čez vedro nebo vrana preletava, Vu toplem vetru dremle zrela trava, Pesme žalosne reči sim … [više] about Pesma z drugoga brega

Veliki petak u Pizi

August Šenoa

U Pizi na Arnu stoji hram, Medicejske slave spomenik, Visoko se raspinje lašteni kam, A svetac mu Stjepan mučenik. Bje … [više] about Veliki petak u Pizi

Carmen

Ivo Vojnović

- Gle, kako bljesak raskošnijeh vjeđa i posm'jeh bludni opet zmijski čara, i lovi, i pali s pomamnijeh žeđa Don Joseja, dok nju … [više] about Carmen

Na grobu Antuna Mihanovića

August Šenoa

Blagoslovljeno zlatno sunce da je, Na mlado jutro što me amo zvalo, Rajolike u ove gorske kraje, Sred dolinice na to groblje … [više] about Na grobu Antuna Mihanovića

Drenek cvete

Dragutin Domjanić

Drenek cvete, drago dete, droben je i žut. Z tenke veje kos se smeje, dalko ga je čut. Sam se javlja, tam … [više] about Drenek cvete

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primary Sidebar

Izbor iz poezije

Dječji svatovi

Ivana Brlić Mažuranić

Sunce žeže, podne vruće. Umorno je sve; sve spava, A u hladu onkraj kuće Podigla se gusta … [više] about Dječji svatovi

Stari grad

Fran Galović

Za onem bregom stari grad stoji: "I on, koj otpre sâm železne vrata, V podrumu bode našel … [više] about Stari grad

Grob za živa

August Šenoa

Baš mi duša zaželjela, Da me živa tko zakopa, Bez duplira, bez opijela, Bez kadila i bez … [više] about Grob za živa

[Mrtvo bit će sve…]

Antun Branko Šimić

Mrtvo bit će sve. Čamac će samo Mladosti, sreće K obali stići amo. Ja ću tad … [više] about [Mrtvo bit će sve…]

Napitnica

Antun Branko Šimić

Mi smo siti. Mi smo siti. A za druge nek se stara Onaj tko ih stvara! Sad hajdemo piti, … [više] about Napitnica

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Footer

Poezija.info

Poezija.info je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja

Mreža portala

  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Lektire.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.info

Copyright © 2017.–2019. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.