hrvatska poezija
Ja sam ostavio šum svjetla i ljude
Bježim pognut pokraj mrtvih kuća
Muzika zaostaje i za mnom zadnji zvuk se kida
Svjetiljke i zvijezde redom gasnu.
Tama
oko mene stoji
Ćutnja raste.
Ja se gubim crn
i koraci se moji krše
svrše
bezglasni.
Ja sam tama
ćutnja stajanje.
Moja duša tone u dubine noći
i ko zvuk se rasiplje
i mre.
Negdje netko plače
gorko?
Objavljeno: 1913. – 1924.
Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.
Kud zapinje naško oko U pustinji prošlih zgoda, Tmina crna svud naokô Zaklanja nam zemlje roda; Naška krvca svud … [više] about U slavu Jugoslavenske akademije
(Iz bosanske okupacije) U bijelom plaštu ljuta zima skuči. Trepere jasni zvijezda milijuni. Svud snijeg se iskri, kao da … [više] about Dvojaka straža
Iz mora je ishodila Vitka, čvrsta, uspravljena Ko božica mora prava, Ko rusalka, ko sirena, Ko djevojka - Koju oko vječno … [više] about Ko božica mora
Divna je bašta - ko istočna sanja, Što hašiš je prede i ljubavna mâma I paome šuštaj i tajna mila, Skrovita negdje kraj Ganga i … [više] about Mramorna Venus
Po parku plaviju se pauni, Trepeće im kruna na glavi, Na granah glediju ih tičice I rožice drobne vu travi. A gore nad … [više] about Pauni
Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.
Poezija.info je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama
Odgovori