• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • Srbija
  • Hrvatska

Poezija.info

srpska poezija

  • Naslovna
  • Pesme
  • Pesnici
  • O nama
  • Impresum

Vojislav Ilić

Vojislav Ilić

Vojislav Ilić pisao je rodoljubivu poeziju, te političko-satiričnu poeziju. Pored pesama sa istorijskim temama, postoje i one koje sadrže elemente iz slovenske mitologije. Vojislav Ilić je pesnik koji je uvek bio osetljiv na nevolje svoga naroda.

Pesme

  • 20-og julija 1881. godine
  • A kad zbrisa čelo znojno…
  • Amor na selu
  • Anđeo mira
  • Anđeo tuge
  • Arnautka
  • Babakaj
  • Bajka o jasici
  • Baš Albaba
  • Beseda rumunskom kralju
  • Bosanski begunci
  • Brodar
  • Car i Abat
  • Čekanje
  • Četiri pesme kalife Abu-El-Rahmana
  • Ciganče
  • Cvetak
  • Danaja
  • Domovina
  • Domovini
  • Dosada, magla i tama…
  • Drugu
  • Duh prošlosti
  • Dva pesnika
  • Elegija (1885)
  • Elegija (1886)
  • Elegija (1887)
  • Elegija jedne svinje
  • Elegija jedne zalutale depeše
  • Elegija na razvalinama kule severove
  • Elegija
  • Fantazija u noći
  • Glas gusala
  • Glasnik slobode
  • Glumici N
  • Gospođici N
  • Gospođici N
  • Građanska vrlina
  • Grm
  • Himna vekova
  • Idol
  • Ispovest kraljice Leonore
  • Ispovest
  • Istok
  • Iz beležnika
  • Jedan monolog mladog Slepčevića
  • Jedna noć
  • Jesen
  • Jutro na Hisaru kod Leskovca
  • Kad se ugasi sunce…
  • Katonova smrt
  • Kleon i njegov učenik
  • Kliče veselo galeb nad plavom pučinom mora
  • Korintska Hetera
  • Lada
  • Laku noć
  • Lastavice
  • Lelek
  • Ljeljo 1885.
  • Ljeljo
  • Ljiljan
  • Ljubav
  • Ljubavna priča o Donu Nunecu i Dona Klari
  • Ljubavna trka
  • Ljubičice
  • Ljubim te, dušo…
  • Lara Laj
  • Maskembal na Rudniku
  • Milanu Saviću
  • Mladost
  • Mojim prijateljima
  • Mojoj muzi
  • Molitva
  • Mom Miloradu
  • Mome Gariku
  • Mramorni ubica
  • Muratovo tulbe
  • Na čardi
  • Na dnu reke
  • Na Drini
  • Na grobu Vojvode Dojčina u Solunu
  • Na moru Jegejskome
  • Na Novu godinu (Srećno nek je novo leto)
  • Na novu godinu
  • Na proslavu kosovske petstogodišnjice
  • Na rastanku
  • Na slici Tijaninoj
  • Na steni
  • Na Tičaru
  • Na Vardaru
  • Na veselju
  • Nad Beogradom
  • Narcis
  • Ne zidamo dom kameni
  • Nebesni zvuci
  • Neverstvo
  • Nimfa
  • Nioba
  • Noćni glasovi
  • O grodi, razvratni Rime
  • Obućar i njegov sin
  • Omorika
  • Opomena
  • Oproštaj sa Šajkašom
  • Opsada Benare
  • Orgije
  • Ovidije
  • Pastir
  • Pećina na Rudniku
  • Pesma
  • Pesnik
  • Petrarki
  • Plač Afrodite nad Adonidom
  • Plašljivo i milo lane
  • Pod kopitom besna hata
  • Pod ljupkim nebom
  • Pod nama lisje šuštalo je žuto
  • Pod nogama mojim otimlju se vali
  • Pod pokrovom snežnim priroda počiva
  • Podigni zavese teške
  • Pomenak
  • Poslanica prijatelju
  • Poslednja noć u Tamplu
  • Poslednja ruža
  • Poslednji dan
  • Poslednji gost
  • Postanak ljubičice
  • Požarnička pesma
  • Pozdrav
  • Poziv na junačku zabavu
  • Pravednik
  • Pravoverni
  • Pred Trojom
  • Prijatelju
  • Priviđenje
  • Proleće
  • Proletnja zora
  • Prvi sneg
  • Radnička pesma
  • Razbojnička pesma
  • Razgovor male srbadije s otadžbinom
  • Realista
  • Rodoljub
  • S duhovne visine svoje ti si mi pružila ruke
  • Sa foruma
  • Sa pogledom ugašenim
  • San
  • Sivo, sumorno nebo
  • Školsko zvonce
  • Slovenski knez
  • Slutnja
  • Španska posla
  • Spomen
  • Srbin u Raju
  • Srpčićima
  • Srpkinjica
  • Stara pesma
  • Starac
  • Starčeva tuga
  • Staro, srećno doba
  • Štekće lisica gladna
  • Stoleća drevna su prošla od Rahmanove vlade
  • Sumnja (U ranoj mladosti pozno sam je lepo)
  • Sumnja (Danas kad su polja rodila nam slavom)
  • Sumorni dan
  • Sveti Sava
  • Sveti Sava
  • Tamara
  • Telegrami
  • Tibulo
  • Tičica
  • To je bilo – sećaš li se?
  • Turska
  • U berbi
  • U noći
  • U osami
  • U poznu jesen
  • U proleće
  • U spomenicu drugu Vladimiru S. Coniću
  • U spomenicu prijatelju J. M. M. H.
  • U spomenicu prijatelju Simi J. Avramoviću
  • U spomenicu
  • U teškom času
  • U tvrđavi beogradskoj
  • U zoru
  • Usamljeni grobovi
  • Uveo cvet
  • Uz sliku kralja Aleksandra I
  • Vartolomejska noć
  • Veče je odavno prošlo…
  • Veče na brodu
  • Veče na selu
  • Veče
  • Večita harmonija
  • Vekovni stražar
  • Vesnik proleća
  • Zadocnjeni putnik
  • Zapušteni istočnik
  • Zarobljen Prometej srpski
  • Zbogom!… Nikada možda neću…
  • Zimska idila
  • Zimsko jutro
  • Zorki Kolarevićevoj
  • Žrtva
  • Zvezda
  • Zvonite, zvuci…

Biografija

Vojislav Ilić značajan je pesnik srpske književnosti, jedan od začetnika realizma u srpskoj poeziji koji je spremno raskrstio s dotadašnjim romantizmom. Sin je pesnika Jovana Ilića, rođen 1862. godine u Beogradu.

Još od detinjstva bio je jako bolešljiv. Nije voleo školu niti je mario za učenje, pa je već u trećem razredu gimnazije napustio školovanje i to zbog slabog uspeha u školi. Ipak, već je tada počeo da se zanima za književnost i politiku, pa je sam odlučio da odlazi na predavanja u Velikoj školi. Aktivno je učestvovao u politici, kao i ostala studentska omladina, iako on nije zvanično bio student, niti je polagao ispite. Ipak, na taj način je sticao kakvo-takvo obrazovanje.

Kako je svoj boemski staž gradio po kafanama, Vojislav je tako i upoznao pozorišnu glumicu Zoru, ćerku bračnog glumačkog para Kolarević. Ta prva ljubav iznedrila je nekoliko ljubavnih pesama, ali ubrzo pošto se udala za drugog Vojislav je zaboravlja. Budući da mu je otac bio važan pesnik i književnik, njihov dom bio je mesto okupljanja mnogih književnika i važnih ljudi iz kulturno-umetničkog društva. To je takođe bio važan deo obrazovanja Vojislava Ilića. Na takvim druženjima upoznao je Đuru Jakšića i bili su veoma dobri prijatelji. Vojislav je nakon Đurine smrti oženio njegovu ćerku Tijanu. 1883. godine su se venčali, a ubrzo dobili i dvoje dece. Njihova sreća nije dugo trajala jer im deca umiru nakon dve godine života, a Vojislava je zadesila sudbina Jovana Jovanovića Zmaja, da mu nakon toga umre i mlada žena.

Skrhani tugom Vojislav i Tijanina sestra, Mileva, nisu ni primetili da su se zbližili. Kako je čitava porodica bila protiv ovakve veze, Milevu udaju za drugoga i njihova ljubav zauvek je prekinuta njenom smrću u 21. godini života. Pesnik se tada potpuno okreće kafani i pokušava da ugasi tugu koju je tako mlad iskusio. Iz straha njegov otac, Jovan, odlučuje da ga ponovo oženi Zorkom Filipović. Njihovo venčanje je zapamćeno kao veoma veselo, kao i po incidentu Vojislava sa nemačkim žandarima koji mu nisu poverovali da se ponovo ženi i zbog toga dobili šamar, a mladi Vojislav nakon toga uhapšen. Ali to ga nije sprečilo da se te 1888. godine ponovo oženi. Pet godina su živeli u srećnom braku koji prekida iznenadna Ilićeva smrt, tuberkuloza ga je odnela u 34. godini  života. Za sobom je ostavio ženu i ćerku Svetlanu.

1885. godine Ilić je dobrovoljno otišao u rat. Nakon toga radio je razne poslove, menjao službu i zato često živeo u oskudici. Radio je kao korektor u Državnoj Štampariji, bio je učitelj u školi, pisar u ministarstvu i vicekonzul u Prištini. Uz to, živeo je i boemskim životom, pa je mnogo vremena provodio u kafanama, što je bitno uticalo na njegovo krhko zdravlje. Njegova politička ubeđenja dovela su ga do progonstva, što je do kraja uništilo njegovo zdravlje, zbog čega je veoma mlad i umro.

Zbog rane smrti, Ilić nije imao dug stvaralački vek. U samo petnaest godina pisanja, uspeo je da objavi tri zbirke pesama. Mnoge pesme nisu mu ni završile u zbirkama, već su bile objavljivane u raznim časopisima ili zaostale u neobjavljenim rukopisima. Pokušavao je da piše i prozu, ali u toj nameri nikada nije bio toliko uspešan koliko u poeziji. Od proze mu je ostalo zapamćeno tek nekoliko dela, među kojima je rasprava po pitanju Šekspira i Bakona, jedan veliki politički govor i nekoliko književnih članaka.

Pesničke zbirke objavljene su mu 1887, 1889, i 1892. godine, a neke od najpoznatijih pesama su „Himna vekova“, „Bahus i Kupidon“, „Sivo, sumorno nebo“, „Jutro na Hisaru kod Leskovca“, „Kleon i njegov učenik“, „Na Vardaru“ i druge.

Vojislav Ilić umro je u Beogradu 1894. godine u 33. godini života.

Izbor iz poezije

Prekomernost

Jovan Jovanović Zmaj

Jedna kap bi mleka muvi dosta bila, u njojzi se nikad ne bi udavila. Al lakome muve najradije sunu u more od mleka, u … [više] about Prekomernost

Pesme bogu

Jovan Dučić

I S koje se obale ukrcah, o Silni, U to jutro kao u početak speva? I šta doprinosi tvojoj veličini Taj moj atom bačen u sjaj … [više] about Pesme bogu

Jeseni moja…

Aleksa Šantić

Jeseni moja, pozdravljam te!... Hodi, I pođi sa mnom preko rodnih strana, Po lijepijem mjestima me vodi, Gdje šume čežnje mojih … [više] about Jeseni moja…

Čežnja

Milan Rakić

Danas ću ti dati, kada veče padne, u svetlosti skromnoj kandila i sveća, u čistoti duše moje, nekad jadne, čitavu bujicu … [više] about Čežnja

Petrarki

Vojislav Ilić

Kraj pustih obala cvetnih, u praznik besmrtne Lade, Bolnom i čistom pesmom zdraveći burni svet, Ti si pevao ljubav u kojoj ne … [više] about Petrarki

Reader Interactions

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Primary Sidebar

Pesnici

Aleksa Šantić

Aleksa Šantić je kao i većina pesnika toga doba pisao poeziju u kojoj je iskazivao svoje emocije, od kojih su … [više] about Aleksa Šantić

Jovan Dučić

Jovan Dučić bio je jedan od najznačajnijih srpskih modernističkih pesnika. Pisao je pesme, novinske članke i … [više] about Jovan Dučić

Jovan Jovanović Zmaj

Jovan Jovanović Zmaj (Čika Jova), poznati srpski pesnik i književnik te začetnik satirično i društveno angažovanog … [više] about Jovan Jovanović Zmaj

Milan Rakić

Milan Rakić jedan je od najboljih srpskih pesnika, pogotovo onih iz doba realizma koji je već počeo da dobiva … [više] about Milan Rakić

Milica Stojadinović Srpkinja

Milica Stojadinović Srpkinja rođena je 6. jula 1828. godine u Bukovcu koje je tada pripadalo Austrijskom carstvu, … [više] about Milica Stojadinović Srpkinja

Monahinja Jefimija

Monahinja Jefimija, rođenog imena Jelena Mrnjavčević ili ranije poznata kao "despotica Jelena" bila je poznata … [više] about Monahinja Jefimija

Narodne pesme

Srpske narodne pesme su se prvobitno prenosile usmenim putem preko porodica i drugih malih društvenih grupa. Poput … [više] about Narodne pesme

Rade Drainac

Rade Drainac, rođen kao Radojko Jovanović, bio je poznati srpski pesnik nazivan i "pesnikom grada". Na njegov rad … [više] about Rade Drainac

Vojislav Ilić

Vojislav Ilić pisao je rodoljubivu poeziju, te političko-satiričnu poeziju. Pored pesama sa istorijskim temama, … [više] about Vojislav Ilić

Footer

Poezija.info

Poezija.info je portal na kojem možete pronaći kompletne pesme srpskih klasičnih pesnika. Predstavljamo vam poeziju već objavljivanih, … [više] about O nama

Informacije

  • O nama
  • Impresum
  • Uslovi korišćenja

Mreža portala

  • Bajke.rs
  • Lektire.rs
  • Molitva.rs
  • Poznati.info

Copyright © 2017.–2023. Informativka d.o.o. Uslovi korišćenja. Sva prava zadržana.