Zove me da se igramo
drugarica mala,
Bog i duša, ja bih joj se
rado odazvala.
Ali ne smem, ne mogu,
poso nije šala.
Ja sam lutki haljinu
novu obećala.
srpska poezija
Zove me da se igramo
drugarica mala,
Bog i duša, ja bih joj se
rado odazvala.
Ali ne smem, ne mogu,
poso nije šala.
Ja sam lutki haljinu
novu obećala.
Ide red crnih jablanova Svu noć kroz mračno polje žita. Kraj puta negde huknu sova, Mesec se javi iza rita. Mrak teče gust … [više] about Mrak
1. I posle pijanstva i ugarskih violina oj tela, mršava, tela detinja... Aman! suho šumi bagrem iza kuće pun jesenje magle i … [više] about Erotikon
Hajdemo, Muzo, iz ovoga kruga, Iz lude vreve i huke i praske; Željan sam lica bez laži i maske, Željan sam pola, dubrava i … [više] about Hajdemo, muzo
Hoću u tvom srcu, posle tamnih jada, da ostavim jednu nostalgiju dugu: pa sve kada prođe, da se sećaš tada sa bolom na sreću, s … [više] about Kraj
Ala je lep Ovaj svet, Onde potok, Ovde cvet, Tamo njiva, Ovde sad, Eno Sunce, Evo hlad! Tamo Dunav, Zlata pun, Onde … [više] about Ala je lep ovaj svet
Poezija.info je portal na kojem možete pronaći kompletne pesme srpskih klasičnih pesnika. Predstavljamo vam poeziju već objavljivanih, … [više] about O nama
Ostavite odgovor